Od 2020. godine u Rijeci vas očekuje bogati kulturni program namijenjen svim uzrastima.

 

Rijeka postaje središte bogatog nacionalnog i europskog kulturno-umjetničkog programa, grad – domaćin umjetnicima svjetske, europske i hrvatske kulturne scene. Rijeka je – Europska prijestolnica kulture!

 

Iz naše oaze mira prostire se pogled na Europsku prijestolnicu kulture, a još ljepše od pogleda su kulturna događanja koja očekujemo! U 2020. godini u Rijeci se održava gotovo 300 kulturnih programa s više od 600 pojedinačnih događanja. U organizaciju programa uključeno je gotovo 350 partnerskih organizacija, a partneri i umjetnici dolaze iz više od 55 zemalja Europe i svijeta.


Cijeli program za 2020. godinu možete pogledati ovdje.

 

 

Što nakon 2020. godine?

 

Nakon 2020. Rijeka će trajno ostati zabilježena na mapi Europskih prijestolnica kulture i stajati uz bok gradovima čiji građani čitavu Europu osjećaju svojim domom.

Zgrade i objekti kulture Rijeci će ostati trajno dobro, namijenjeno uživanju u kulturnoj ponudi građanima Rijeke i njezinim gostima.
Obavezno ih posjetite, a slijedi i njihova kratka prezentacija.

 

1. Muzej Grada Rijeke – upoznajte povijest grada Rijeke.

 

Muzej grada Rijeke će u svom stalnom postavu obraditi mnoge riječke teme poput prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, povijesti gradskog kazališta, riječke nebodere, glazbu, riječki rock, povijest velikih riječkih kompanija – Tvornice papira, Tvornice duhana… Predmeti iz muzejske zbirke i artefakti bit će postavljeni u više od 30 prostorija na dva kata.

 

2. Dječja kuća – cjelodnevna dječja oaza

 

U nekadašnji prostor za sušenje duhana useljava Dječja kuća, prva takve vrste u Hrvatskoj. Najbliža kuća slične namjene nalazi se u Ljubljani (Hiža otrok in umetnosti). Posebnost Dječje kuće leži u načinu rada s djecom i roditeljima koji će u njoj provoditi vrijeme te u područjima rada i temama kojima će se djeca u njoj moći baviti.

Izrada animiranih filmova u filmskom studiju, izrada video reportaža, stvaranje muzike u glazbenom studiju, igranje video igri na velikom platnu projekcijske dvorane, izrada video igara, dizajn proizvoda i njihovo printanje putem 3D printera, pripovjedno kazalište u malom amfiteatru na krovu kuće, slatko interaktivno kazalište za bebe, izrada lutki, terapeutsko kazalište i posebno prilagođene filmske projekcije za djecu s poteškoćama u razvoju, svakodnevne projekcije dječjih filmova… samo su neke od planiranih aktivnosti koje će za djecu, ali i njihove roditelje, okupiti i ponuditi riječka Dječja kuća, po svojoj izgradnji i opremanju. Sadržaj Dječje kuće bit će namijenjen uzrasnoj dobi od 0 do 12 godina, a radno vrijeme kuće bit će – cjelodnevno.

 

3. Palača Šećerane – najkvalitetnija barokna palača na istočnoj obali Jadrana

 

Palača šećera sagrađena je kao upravna zgrada Tvornice šećera 1752. godine i označila je početak industrijskog razvoja Rijeke. Nakon požara 1785. značajno je obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i štukaturom te danas predstavlja najkvalitetniju baroknu palaču na istočnoj jadranskoj obali. Godine 1851. u zgradi je smještena uprava Tvornice duhana, a nakon 1945. godine ponovno mijenja namjenu i postaje sjedištem Tvornice motora i traktora „Rikard Benčić“.

 

4. Brod Galeb – simbol i svjedok političke i društvene povijesti 20. stoljeća.

 

Brod Galeb je izgrađen i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji, i prvotno mu je ime bilo “Ramb III” i funkcionirao je kao transportni brod. Početkom Drugog svjetskog rata pretvoren je u ratni brod, prvo kao prateća krstarica. Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci, dali mu ime “Kiebitz” i ugradili mu šine za izbacivanje mina. “Kiebitz” je tijekom 1944. postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci, u savezničkom bombardiranju, odakle ga je 1947. godine izvukla splitska tvrtka “Brodospas”. Nakon obnove u pulskom brodogradilištu “Uljanik”, uvršten je u sastav mornarice kao Školski brod Galeb. Od 1953. i prvog Titovog inozemnog putovanje Galebom, u London, na susret s Winstonom Churchillom, brod dobiva ulogu ploveće rezidencije.

Putovanje u London ujedno je bilo znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu, nakon udaljavanja od Staljina i Istočnog bloka. Uslijedila su brojna Titova putovanja Galebom, u okviru uloge koju je Jugoslavija imala u pokretu nesvrstanih zemalja, a na brodu su održavani državnički susreti. Tito je zadnji put plovio Galebom 1979. godine. Nakon njegove smrti, brod je otvoren za posjete raznih organizacija, škola i slično. Krajem devedesetih  godina brod je prodan grčkom brodovlasniku no, zbog bankrota vlasnika, nije preuređen. Ministarstvo kulture proglasilo  je Galeb  2006. godine kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a Grad Rijeka ga je 2009. otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej.

Call Now Button